Vers un gouvernement de rupture ? Entretien avec Dimitris Hilaris.
Prema vladi koja će raskinuti avec Trojkom ?
Intervju s Dimitrisom
Hilarisom, članom vodstva OKDE-Spartakosa (grčke sekcije Četvrte
internacionale) i Internacionalnog komiteta Četvrte internacionale, objavljen u
70. broju L’Anticapitaliste,
lista Antikapitalističke ljevice u Švicarskoj.
Intervju vodio Paolo
Gilardi
U predvečerje izbora 6.
svibnja 2012., njemački ministar financija, Wolfgang Schäuble, pozvao je Grke
da izaberu većinu ”koja poštuje obveze prema međunarodnim kreditorima koje je
dala trenutna koalicijska vlada.”[i] Tratio je dah jer je više od 65 % Grka
glasalo protiv diktata Europske unije, Europske centralne banke i Međunarodnog
monetarnog fonda. Novo razdoblje je započelo 6. svibnja u Ateni. Da bi
raspravljali o tome, intervjuirali smo Dimitrisa Hilarisa iz organizacije
OKDE-Spartakos, koja je dio koalicije ANTARSYA.
A la veille des élections du 6 mai 2012, le ministre des
finances d’Allemagne, Wolfgang Schäuble enjoignait les Grecs d’élire une
majorité « qui respecte les engagements pris envers les créanciers
internationaux par la coalition gouvernementale actuelle » (1). Peine
perdue, puisque plus de 65 % des Grecs ont voté contre les diktats de
l’Union Européenne, de la Banque centrale européenne et du Fonds monétaire
international. Une période nouvelle s’est ouverte en ce 6 mai à Athènes. Pour
en parler, Dimitris Hilaris, de l’organisation OKDE-Spartakos, partie prenante
de la coalition Antarsya.
Dimitris, možete li dati prvu bilancu stanja nakon izbora 6.
svibnja?
Dimitris Hilaris: Moramo naglasiti tri važne činjenice.
Prvo, rezultat 6. svibnja je bolan ukor za Trojku. To je bio glas protiv mjera
štednje koje su nam nametnute; to je bila kulminacija mobilizacija u nekoliko
posljednjih mjeseci. Nadalje, moramo podvući činjenicu da, po prvi put od pada
diktature, PASOK nije dobio većinu glasova narodnih klasa, već snage lijevo od
socijaldemokracije. SYRIZA (Koalicija radikalne ljevice), Komunistička partija
i koalicija antikapitalističke ljevice, ANTARSYA, zajedno su dobile gotovo 30 %
glasova. Dodamo li zelene, blizu 35 %. Nema sumnje, došlo je do promjene u
ponašanju radnika prilikom izbora.
L’Anticapitaliste : Dimitris, un premier bilan du vote du 6
mai ?
Dimitris Hilaris : Il faut relever trois faits marquants.
D’abord, le résultat du 6 mai est un désaveu cinglant de la troïka. C’est un
vote contre l’austérité qui nous est imposée, c’est l’aboutissement des
mobilisations de ces mois. Ensuite, il faut souligner le fait que, pour la
première fois depuis la chute de la dictature, ce n’est pas le Pasok qui fait le
plein des voix des classes populaires, mais les forces à gauche de la
social-démocratie. Syriza, la coalition de la gauche radicale, le parti
communiste et la coalition de la gauche anticapitaliste, Antarsya, récoltent
ensemble presque 30 % des voix. Si on leur ajoute les Verts, on frôle les
35%. Décidément, on assiste à un changement du comportement électoral des
salariés.
A treća važna činjenica?
Dimitris Hilaris: Ona proizlazi iz prethodnih točaka. To je
polarizacija političkog života, na ljevici i na desnici. U trenutku kada
stranke koje zagovaraju štednju propadaju, radikalna ljevica polarizira rasprave
na jednoj strani političkog spektra, a nacisti su uspješni na desnici …
L’Anticapitaliste : Et le troisième fait marquant ?
Dimitris Hilaris : Il découle de ce qui précède. C’est la
polarisation de la vie politique, à gauche comme à droite. Au moment où les
partis de l’austérité s’effondrent, c’est la gauche radicale qui polarise les
débats d’un côté de l’échiquier, ce sont les nazis qui réussissent à droite…
Da budemo točni, dobili su 7 posto. To je iznimno mnogo, zar ne?
Dimitris Hilaris: 7 posto je dobila samo Zlatna zora.
Njihovom rezultatu treba dodati rezultate drugih dviju manjih stranaka krajnje
desnice. Da, radikalna ljevica izbija na površinu, ali isto vrijedi i za
radikalnu desnicu.
L’Anticapitaliste : Justement, ils ont fait 7 %. C’est
énorme, non ?
Dimitris Hilaris : 7 % c’est seulement le parti de
l’Aube dorée. Il faut additionner à leur résultat, ceux de deux autres petites
formations d’extrême droite. Oui, il y a une gauche radicale qui émerge, mais
aussi une droite radicale.
Jesu li srednje klase sklone autoritarnim rješenjima?
Dimitris Hilaris: Po mom mišljenju, krajnja desnica je
dobila glasove od tri skupine: studenata na koje je utjecala intervencija
krajnje desnice na sveučilištima, dijela ‘socijalne’ desnice koja više ne
vjeruje u konzervativnu desnicu koja robuje Trojci, i konačno razočaranih
birača PASOK-a, ali i Komunističke partije, KKE, za koje postoji protusustavna
logika u glasanju za krajnju desnicu. Dobili su 500.00 glasova, no to još nije stabilna, lojalna biračka baza.
Vjerojatno će izgubiti dio
potpore na izborima 17. lipnja, no gotovo je sigurno da će ući u parlament, jer
je 3 posto dovoljno.
L’Anticapitaliste : Les classes moyennes qui penchent pour
les solutions autoritaires ?
Dimitris Hilaris : A mon avis, la droite extrême a été
votée par trois catégories : des étudiants qui ont été labourés par
l’intervention de l’extrême droite dans les facultés, une partie de la droite
« sociale » qui ne croit plus à la droite conservatrice asservie à la
troïka et enfin des déçus du Pasok, mais aussi du parti communiste, le KKE,
pour qui, le vote à l’extrême droite prend une logique anti-système. Ils ont été
500.000 à voter pour eux, mais ce n’est pas encore un électorat stabilisé,
fidélisé.
Probablement que, lors des prochaines élections le 17 juin ils
reculeront, mais c’est presque sûr qu’ils entreront au parlement, puisque
3 % leur suffisent.
Neki ljudi su povukli paralele između trenutne situacije u Grčkoj i
Weimarske republike, koja je bila uvod u dolazak Hitlera na vlast …
Dimitris Hilaris: Treba biti veoma oprezan kod pravljenja
usporedbi. Danas nismo u situaciji da izlazimo iz gotovo petogodišnjeg rata. I
nismo, u suprotnosti s Njemačkom između 1919. i 1923., u tako katastrofalnoj
gospodarskoj situaciji. A povrh toga, za razliku od tog razdoblja, u Grčkoj
nema aktivnosti paravojnih skupina kao što je bio slučaj 1919., na primjer … Razvoj je sličan, ali … budimo
oprezni.
L’Anticapitaliste : D’aucuns ont tiré des parallèles entre la
situation actuelle en Grèce et la république de Weimar qui fut le prélude à
l’arrivée au pouvoir d’Hitler…
Dimitris Hilaris : La comparaison doit être faite avec
beaucoup de prudence. On ne sort tout de même pas aujourd’hui de presque cinq
ans de guerre. Et nous n’avons pas, contrairement à l’Allemagne des années 1919
à 1923 une situation économique aussi désastreuse. Et, en plus, contrairement à
l’époque, il n’y a pas en Grèce une activité des groupes paramilitaires comme
elle existait en 1919, par exemple… Il y a une dynamique analogue, mais …
prudence.
A SYRIZA, koalicija
radikalne ljevice, protuliberalna, osnovana 2004.?
Dimitris Hilaris: To je stranka koji je uspjela
profitirati od razvoja pokreta koji se odvijaju, i koja je razbila prevlast
PASOK-a i Nove demokracije. SYRIZA je uspjela ići u korak s narodom. Dok KKE
nudi perspektivu daleko udaljenog raja, a mi, koalicija ANTARSYA, ostajemo
većinom propagandistički, SYRIZA je bila u stanju pružiti uvjerljivo rješenje
situacije – slogan lijeve vlade. U isto vrijeme, njeni odgovori su često
zbunjujući: kada su pritisnuti, čujemo kakofoniju među vođama SYRIZA-e. Neki
tvrde da će jednostrano ukinuti dug i dogovore s Trojkom. Drugi,
konzervativniji, daju prednost ostanku u EU. Situacija je komplicirana, no
trebamo joj prići bez sektašenja.
L’Anticapitaliste : Et Syriza, la coalition de la gauche
radicale, anti-libérale, fondée en 2004 ?
Dimitris Hilaris : C’est le parti qui a su capitaliser la
dynamique des mouvements en cours, qui a fait voler en éclats l’hégémonie du
Pasok et du parti de la Nouvelle démocratie. Syriza a su être en phase avec les
gens. Alors que le KKE faisait miroiter un paradis lointain et que nous, de la
coalition Antarsya, restions largement propagandistes, Syriza a su donner une
issue crédible à la situation, à travers du mot d’ordre d’un gouvernement de
gauche. En même temps, ses réponses sont souvent confuses : mis sous pression,
les dirigeants de Syriza font dans la cacophonie. Certains prétendent qu’ils
aboliront unilatéralement la dette et les accords avec la troïka. D’autres,
plus prudents, mettent aux commandes le maintien dans l’Europe. La situation
est compliquée, mais il faut l’aborder sans sectarismes.
Što znači?
Dimitris Hilaris: Mi, koalicija antikapitalističkih
snaga, moramo sudjelovati u ovoj raspravi. SYRIZA, za koju je izgledno da će
izaći još jača nakon izbora 17. lipnja, će se vjerojatno povezati s ostalima
kako bi sastavila vladu. No, tu dolazimo do nove činjenice, hipoteze o lijevoj
vladi. Ovo pitanje se mora prenijeti s vodstva stranka u socijalni
pokret.
Postoje dva uvjeta za stvaranje lijeve vlade: prvo, politički program
raskida s Trojkom, vlada koja otkazuje dug i memorandum, pod cijenu
isključivanja iz Europe.
I, nakon toga, transfer
vlasti prema dolje. Lijeva vlada može predstavljati interese onih ispod samo do
razine do koje oni ispod imaju vlast. Dakle, potreban je transfer odgovornosti
i vlasti na narodne skupštine. To bi bio prvi zadatak lijeve vlade – sazvati
nacionalnu ustavotvornu skupštinu narodnih skupština.
L’Anticapitaliste : C’est-à-dire ?
Dimitris Hilaris : Nous, coalition des forces
anticapitalistes, devons participer à ce débat. Syriza, qui risque bien de se
renforcer lors du scrutin du 17 juin, devra probablement s’allier à d’autres
pour gouverner. Mais un fait est là, nouveau, l’hypothèse d’un gouvernement de
gauche. Cette question doit descendre de la tête des partis au mouvement
social.
Il y a deux conditions à la création d’un gouvernement de gauche
: un programme politique de rupture avec la troïka qui annule la dette et les
mémorandums, au risque de se faire exclure de l’Europe.
Et puis, le transfert du pouvoir vers le bas. Un gouvernement de
gauche ne peut représenter les intérêts de celles et ceux d’en bas que dans la
mesure où celles et ceux-ci ont du pouvoir. Il faut donc un transfert de
compétences, de pouvoirs, vers les assemblées populaires. Ce serait la première
tâche d’un gouvernement de gauche que de convoquer une Constituante nationale
des assemblées populaires.
[i] Zapravo, poziv da se glasa za stranku lijevog centra PASOK ili stranku desnog centra Novu demokraciju
Izvor : http://www.radnickaborba.org/2012/06/04/prema-vladi-koja-ce-raskinuti-s-trojkom/